Piše: Josip Orlando Hrvatin
Vidili smo se uživo prvi put na dan generalne prove za Čansonfest 2020. Do tada smo se dogovarali telefonski i na daljinu. Pjesma Piši mi ud Brusna je dofinjena u Stockholm, u studiju kadi dela njojina hći Romina. Bilo je vrime korone pa je bil jedini način skoristit tehniku za storit pjesmu. Saša Valenčić je storil tako dobar aranžman da su si muzički znalci hvalili. Kada san čul kako je pjeva san mu bil rekal da je sada pravi Paščan.
Nevija je unesla u pjevanje se emocije z pjesme i reče da njoj je tako dobra kako da je napišena za nju, a to je veliko priznanje.
Čaz pogovor z Neviju san njoj rekal da se je domišljan z plaže Kantrida zdola stadiona, kamo smo se prihajali kupat mi ud Zameta i oni z Torete (Turnića). Doklje su z une velike grote mladi skakali u more je na plažu Mišo Cvijanović sviral gitaru i pjeval uniput jako popularne meksikanske pjesme.
Nagrade Neviji Rigutto, najprvo proglašenje nje i Francesca Squarcia za počasne člane udruge Penzići Matulji, a pozatin za počasnu građanku Kastva, su zaslužene i bil je krajnji čas da se tega niki zmisli. Z uvih par crtic ću ubjasnit u čemu je Nevia jedina i najveća.
Ljubica Bestulić Stanković je za Neviju rekla da shvaća sve ča je ona kot autoricaa želila povidat z pjesmami i da u pjevanje unosi sve njojine emocije. I soje, se zna.
Ukratko – mislin da je najbolja interpretatorica i reprezentantica dijalekti, fijumanskega i čakavskih govori. .
Ud Nevije san stariji jedan dan. To znači da su nan mame bile blizu, tamo u rodilište u Riku. Život piše romane.
Pjevala je fijumanske pjesme na festivalu MIK pa na Festivalu istrovenetskog jezika Dimela cantando po Istri, Sloveniji i Italiji i festivalu Canzonette fiumane. I danas da.
Čakavske je pjevala na MIK-u trinajst puti, a na Čansonfestu u Kastav deset. Javnosti je predstavila dijalekte Novoga Vinodolskoga, pjesme Davida Kabalina, Škrljeva, pjesme Ljubota Pavešića, pa Kraljevice, pjesmu Mirjane Bobuš, Podola z Cresa, pjesmu Aveline Damijanjević Draguzet, pa Grobnika, pjesmu Ivana Brdara, kastavski u pjesmi Zvonkota Turaka i dijalekt Pasjaka. Potlje je za napisat čakavski govor Istre u pjesamah ke je napisala Ljubica Bestulić Stanković. I uvo 2025.leto će na Crekvinu pjevat njojinu pjesmu Ruke. I još dijalekt Liburnije, skupa z Francescoton Squarcia i Duškoton Jeličićon i prijatelji. Saka vas svoj glas, a Nevija za se nas.
Na Trgu Lokvina će malo prvo Čansonfesta pjevat fijumanske i čakavske z hćerami, ke je navadila fijumanski i hrvatski.
U Udrugu Kanat, Kastav, predlagača Nevije za Počasnu Kastavku uvega 2025.leta, su znali ča znači njojino pjevanje za dijalekte, za ČA val i ČA pokret, za Kastav, Riku, Županiju i celu Hrvatsku. Neviju su z nagradu uzvisili, a su i sebe, aš Nevia Rigutto je jedina i najveća.