Piše: Ljerka Bratonja Martinović
Udruga umirovljenika i starijih općine Matulji od aprila 2018. leta organizira Čakavske večeri. Skupa z dani materinskega jezika, čakavskeh večeri i Europski dani jezika, ovo leto je to bilo 29. put, aš se saki put piše, čita i govori čakavšćina. Mjesne govore sojega zavičaja Matujci su subotu, 21.febraja proslavili šesti put od 2020.leta.
Najveća vrednost kulture je jezik, ono prvo ča dobijemo kada se rodimo. Jezik nas predstavlja od rojenja do smrti i dok smo mi će bit i naš materinski jezik. Z jezikon se dostojno predstavljamo doma, va Evrope i po svetu pa koliko budemo držali do sojeh lokalneh posebnosti toliko će svet držat do nas, naše kulture i tradicije. Jezik, dijalekt i narječje se održi samo ako se govori, zato su oni ki ga govore i ki na njin pišu, posebe zaslužni.
Va Hangare su prvo nastupili školani. Recital Neverin izveli su Zara Načinović, Niko Ćuković, Melani Filčić, Moreno Srok i Nereo Načinović z Osnovne škole “Sv. Matej” Viškovo. Škola Brešca nan je predstavila knjigu “Mići Mučićev zvončar gre na Brgud” autorica Mirele Tuhtan i Klare Rabenseifner Miljević. Nastupali su Oliver Varljen, 6.razred, Mateo Križanec, 5.razred i Lucijan Tuhtan, 3.razred.
Z OŠ “Dr. Andrija Mohorovičić” Matulji, učenik Paolo Juračić recitiral je pjesmu Tri nonice i Pipa, a David Kuzmić pjesmu Pod Učkun i Morčić. Vodila ih je učiteljica Dunja Krnjatić. Sonja Surina ka biva va Rupe čitala je pjesmu LÌS’C o mestu va ken se je rodila. Ovde je bila prvi put.
Dean Doričić i Adrijana Gabriš predstavili su govor Žejan na žejanski i čakavski jezik – Pustu ferde kraj (Pust bez kraja). Autor je Dean Doričić, a na žejanski je prevela Adrijana Gabriš.
Vlasta Šepić govorila j’ pjesmu Se zmisliš, na gitare je pratil Velimir Baćić.
Klara Lazar prišla j’ z pjesmun Kurjera, a Bojana Kancijanić seh je nasmela z Trgadbun otakalnicun. Davorka Milat govorila j’ pjesmu Magla, a recitirala ju je „z glavi“. Nadija Škerjanc pročitala j’ pjesmu Posebno lep dan, a Milovan Matetić svoj tekst “Otkuda si – kamo reš”, o temu kako se pravo izgovara Matuji, matujski, pul Matuj, od Matuj, gren h Matujan, va grad Kastav i tako od drugeh mest. Orlando Hrvatin čital je pjesme Dičje veselje i Ȏzri se (osvrni se).
Ljerka Bratonja Martinović je predstavila prvu slikovnicu izdanu na govore Kornića ku su ilustrirale sestre Cunjak, Emily i Nathalie. Na kornićansku ikavsku čakavšćinu ju je prevela Lucija Kvasić. Izdavač je Udruga za očuvanje čakavskog govora Beseda z Reki, a pokrovitelj slikovnice je bil Grad Krk.
Na ovu predstavu je prišlo 160 ljudi, ča izvođači, ča roditelji i prijatelji, svakako sve prijatelji domaćega govora. Z Udrugi penzići su nan se pohvalili da su se va Udrugu odlučili učlanit ljudi z publiki ki su rekli da su čuli puno lepega ma sada da se moraju. Skup je organizirala Udruga umirovljenika i starijih općine Matulji. Kako se i priliči, pozornica je bila posebno lepo okićena z mimozami i drugemi rožicami. Vredni člani su pripravili pun stol slašćic, a mi ćemo posebno pohvalit grašnjaki. Med saken „blokon“ recitacij zakantala je i zasopla vokalna skupina matujskeh penzići po tri pjesme.
Za fotografije hvala Franjotu Slaviću.